Dok se u Rusiji ponovo javljaju strahovanja od mobilizacije i novog talasa iseljavanja, Crna Gora suočava se sa odlaskom dijela doseljenika koji su stigli nakon početka rata u Ukrajini.

Iako nema pouzdanih podataka koliko ih se preselilo u Srbiju, broj registrovanih Rusa značajno je opao. To ne znači da su svi fizički napustili zemlju, jer na evidenciju utiču i istek dozvola i promjene boravišnog statusa.

Kako piše beogradski nedjeljnik NIN, za razliku od Podgorice, koja najavljuje vize i strože uslove boravka, Beograd omogućava ruskim državljanima bezvizni ulazak do 30 dana, dok duži boravak mogu regulisati po osnovu zaposlenja, samozapošljavanja, vlasništva nad nekretninom ili spajanja porodice.

Ekonomski analitičar Oleg Filipović smatra da Crna Gora nije iskoristila priliku koju je dobila njihovim dolaskom.

“Gubimo skupe kadrove u koje nismo uložili nijedan cent, već smo ih maltene dobili kao poklon, koji nismo uspjeli da iskoristimo”, rekao je Filipović za NIN.

Među doseljenicima bili su IT stručnjaci, konsultanti i preduzetnici koji su registrovali firme i radili za inostrane klijente. Prema istraživanju BIRN-a, od početka rata u Ukrajini do jula 2024. ruski državljani osnovali su 5.846 kompanija u Crnoj Gori, donoseći znanje, iskustvo i poslovne veze.

“To su bili gotovi kadrovi koje je samo trebalo uposliti na pravi način. Investicija u njih je sa naše strane bila nula, dok se vrijednost kadrova tog tipa mjeri desetinama hiljada eura na godišnjem nivou, uz preneseno znanje i tehnike kojih nema kod nas”, kaže Filipović.

Crnogorska vlada predložila je strože uslove boravka stranaca, uključujući minimalnu vrijednost nekretnine od 200.000 eura i obavezu zapošljavanja najmanje tri radnika za određene kategorije stranih vlasnika kompanija, od kojih bi dva bila crnogorski državljani.

Neophodno je da država zna koga želi da zadrži. Nije isto kada u zemlju dolazi sezonski radnik, turista, penzioner, preduzetnik ili vrhunski IT stručnjak. Ako prema svima primjenjujemo istu logiku, možemo da izgubimo upravo one ljude koji su nam najpotrebniji – upozorava Filipović.

Dodatni izazov predstavlja najavljeno uvođenje viza ruskim državljanima od 1. novembra, u okviru usklađivanja crnogorske vizne politike sa pravilima Evropske unije.

Rusko tržište važno je i za crnogorski turizam. Prema podacima Monstata, ruski turisti ostvarili su 16,4 odsto svih noćenja stranih gostiju tokom 2025. godine, dok je njihov udio u privatnom smještaju dostigao 22,1 odsto.

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović izjavio je nedavno da su gosti sa tržišta obuhvaćenih najavljenim viznim promjenama prošle godine ostvarili između 20 i 21 odsto turističkih noćenja.

Centar je razmatrao i blaži scenario, prema kojem bi potražnja sa tih tržišta opala za 20 odsto. U tom slučaju ukupan broj noćenja bio bi manji za 3,8 odsto, a da bi se taj gubitak nadoknadio, sva ostala tržišta morala bi da ostvare rast od 4,75 odsto.

“I to je najblaži scenario”, upozorio je Golubović.

Hotelijer i predstavnik Privredne komore Crne Gore Željko Cicović ocijenio je da će biti teško nadomjestiti značaj ruskog tržišta, čiji su gosti važni zbog dužine boravka i potrošnje, a ne samo broja dolazaka.

Odlazak dijela ruskih državljana može smanjiti potrošnju i poslovnu aktivnost, ali i ublažiti pritisak na cijene nekretnina i infrastrukturu. Zato nije svako smanjenje broja doseljenika automatski ekonomski gubitak. Važnije je ko odlazi i može li domaća privreda da nadoknadi njegov doprinos. (Dan)